Mozart kugle

Mozart kugle
Kada bi se Vam se spomenula riječ Mozart, prva pomisao bi Vam zasigurno bila slavni skladatelj, čudo od djeteta Wolfgang Amadeus Mozart. „Wunderkind“, kako su ga nazivali, rođen je 27. siječnja 1756. godine u austrijskom gradu Salzburgu. S obzirom da je sa svojih pet godina svirao napamet više kompozicija prije nego je uopće naučio čitati slova, ocu Leopoldu, poznatome violinistu nije dugo trebalo da uvidi njegovu genijalnost. Imao je nepunih 7 godina kada je nastupao u dvorcu Schönbrunn pred austrijskom caricom, Marijom Terezijom gdje je započela legenda o mladome geniju. Prve simfonije objavljuje prije svoje 9. godine, a smatra se da je kroz život napisao preko 600 kompozicija, uključujući simfonije, sonate, vokalna djela ali i koncerte.
O austrijskom genijalcu dalo bi se napisati još mnogo toga ali činjenica je da je njegova glazba oplemenila brojne buduće umjetnike, a prikaz tog utjecaja može se vidjeti i u jednoj slastici, čije je ime inspirirano upravo mladim genijalcem. Radi se o danas već legendarnoj Mozart kugli (njem. Mozartkugel) koja se prvenstveno nazivala Mozart-Bonbon, ali je zbog svojeg oblika ubrzo preimenovana. Čovjek zaslužan za kreaciju ovoga slatkoga užitka je Paul Fürst. Slastičar, koji je rođen 12. kolovoza 1856. godine u austrijskom gradu Sierningu odrastao je sa svojim skrbnikom, ujakom Paulom Weibhauserom u Salzburgu gdje je napravio prve korake kao slastičar u slastičarnici svojega ujaka.
Nakon što je u inozemstvu izučio zanat vraća se u Salzburg, te 1884. godine otvara vlastitu slastičarnicu upravo na mjestu gdje je prvi put iskusio ljubav prema slatkome. U želji da kreira jedinstvenu deliciju, koja bi očarala zahtjevno konditorsko tržište, proveo je godine spajajući okuse i načine izrade, iz čega je 1890. godine svjetlo dana ugledao sada već legendarni čokoladni zalogaj „Original Salzburger Mozartkugeln“ . Poslastica je brzo doživjela ogroman uspjeh, što je potvrdila i zlatna medalja na Svjetskom sajmu u Parizu 1905. godine, ali s obzirom da Paul Fürst nije patentirao svoj izum, ostale slastičarske kuće ubrzo su počele raditi svoje inačice ove čokoladne poslastice.
Trenutno se godišnje pojede preko 350 milijuna Mozart kugli, što bi složeno u ravnu liniju predstavljalo preko 10 000 kilometara ovih čokoladnih „čuda“, a danas je najistaknutiji proizvođač zasigurno njemačka kompanija Reber sa sjedištem u bavarskom gradiću Bad Reichenallu, nedaleko od Salzburga, koja ih proizvodi pod imenom „Die echten Reber Mozart-Kugeln“, što bi u prijevodu značilo, „Prave Reber Mozart kugle“. Osim imena, ove izuzetne slastice razlikuju se i u pakiranju. Iako je portret skladatelja prisutan na svim kuglicama, Fürst koristi srebrnu foliju s plavim naglaskom, dok Reber svoje praline umata u zlatnu foliju s crvenim naglascima. Iako su glavni sastojci isti: marcipan, pistacija, nugat i čokolada, postoje razlike u receptu i preradi, a time i u samome okusu. Fürstove kuglice su okrugle i imaju jezgru izrađenu od marcipana s pistacijem i nugat oko sebe, dok Reber kuglice imaju zaravnanje na donjem dijelu, a nugat leži u sredini okružen bijelim i zelenim marcipanom, sve obgrljeno završnim slojem mliječne i tamne čokolade.
Obiteljsku kompaniju Paul Reber GmbH & Co.KG osnovao je Peter Reber 1865. godine u Münchenu, kada je otvorio prvu kavanu pod nazivom Reber Confiserie-Konditorei-Café . Za kratko vrijeme, mala kavana postala je popularno mjesto okupljanja viših slojeva Münchena, a slastice iz kuće Reber postali su nezaobilazan dodatak druženja elite. Kultni objekt sele 1938. godine u Bad Reichenhall gdje se i dan danas može posjetiti na popularnoj šetnici u centru alpskoga gradića.
Inače, u studenome 1988. godine u Guinnessovu knjigu rekorda upisala se u to vrijeme „najveća Mozart kugla na svijetu“ zaslugom kuće Reber. Kugla čiji je promjer bio 1,3 metra, imala je opseg 4 metra, a ispunjena pravim Reber Mozart kuglama težila je 1000 kilograma. Za taj pothvat bilo je potrebno 250 kilograma marcipana od badema, 215 kilograma marcipana od pistacija, 35 kilograma pistacija u komadićima, 250 kilograma nugata od svježe prženih lješnjaka, sve zajedno presvučeno s 250 kilograma najfinije čokolade.
Najbolji prikaz kvalitete kojom se Reber ponosi može se vidjeti u priznanjima poput certifikata IFS (International Featured Standards), jednim od najrigoroznijih i najvažnijih standarda za prehrambenu industriju koji jamči cjelovitu sigurnost proizvedene hrane i kontinuirano nadzire kvalitetu prehrambenih proizvoda. Uz to što posjeduju UTZ certifikat kojim se potiče uporaba kakaovca s plantaža koje poštuju načela održivog razvoja, članice su i Foruma za održivi kakao koji aktivno pomaže uzgajivačima kakaa u svijetu.
Danas Reber ima oko 90 posto udjela u njemačkom tržištu Mozart kugli i izvozi u preko 50 zemalja diljem svijeta, a uz to što njihove Mozart kugle jedine imaju Kosher certifikat, što znači da su u skladu s židovskim prehrambenim zakonima, posjeduju višestruka priznanja i zlatne medalje za dugogodišnju kvalitetu proizvoda od krovne organizacije po pitanju prehrane i agrikulture DLG (Njemačko poljoprivredno društvo). Dnevno proizvedu preko 500 000 Mozart kugli, čime se smatraju najvećim proizvođačem ove čokoladne delicije.
Jedan od najboljih prikaza popularnosti ove slastice je umjetnička instalacija koju su u čast ovome čokoladnom savršenstvu izradili razni umjetnici u Salzburgu 2006. godine. Instalacija je sadržavala 80 poliesterskih Mozart kugli promjera 1,6 metara koje su bile smještene u starome dijelu grada. Ipak, nije sve išlo po planu, nedugo nakon postavljanja instalacije, netko je jednu od kugli odvojio od postolja i pustio ju da se otkotrlja niz ulicu. Iako je šteta bila poprilična, priča je donijela dodatnu pozornost cijelome događaju i zasigurno pridonijela samoj popularnosti ove čokoladne delicije.
Legendarna kuglica dostojno predstavlja genijalnoga skladatelja zaslađujući živote ljudi širom svijeta preko 130 godina, a činjenica da je potrebno 45 minuta da se proizvede jedna prava Reber Mozart kugla, a samo par sekundi da se pojede daje nam do znanja koliko je vrijeme zapravo dragocjeno i kako bismo ga trebali iskoristiti uživajući u životu.


Vrh